Gosvami 1903
|| śrī || śivasaṃhitā. (bhāṣāṭīkāsahitā.)
Gosvāmi
1903
Khemarāja Śrīkṛṣṇadāsaśreṣṭhin
Mumbai
G
This is a transcription of the Śivasaṃhitā from the 1903 edition by Gosvami.
Śivasaṃhitā
Sanskrit in Devanāgarī script.
1903 CE.
1960
1825
India
Peter Pasedach
tṛtīyaḥ paṭalaḥ
hṛdy asti paṅkajaṃ divyaṃ divyaliṅgena
bhūṣitam ||
kādiṭhāntākṣaropetaṃ dvādaśārṇa vi
bhūṣitam || 1 ||
prāṇo vasati tatraiva vāsanābhir alaṃkṛ
taḥ ||
anādikarmasaṃśliṣṭaḥ prāpyāhaṅkāra
saṃyutaḥ || 2 ||
prāṇasya vṛttibhedena nāmāni vivi
dhāni ca ||
vartante tāni sarvāṇi kathituṃ
naiva śakyate || 3 ||
prāṇo 'pānaḥ samānaś codāno vyāna
ś ca pañcamaḥ ||
nāgaḥ kūrmaś ca kṛkaro devadatto
dhanañjayaḥ || 4 ||
daśa nāmāni mukhyāni ma
yoktānīha śāstrake ||
kurvanti te 'tra kāryā
ṇi preritāni svakarmabhiḥ || 5 ||
atrāpi vāyavaḥ pañca mukhyāḥ syur da
śataḥ punaḥ ||
tatrāpi śreṣṭhakarttārau prāṇā
pānau mayoditau || 6 ||
hṛdi prāṇo gude 'pānaḥ samāno nābhi
maṇḍale ||
udānaḥ kaṇṭhadeśastho vyānaḥ
sarvaśarīragaḥ || 7 ||
nāgādivāyavaḥ pañca
kurvanti te ca vigrahe ||
udgāronmīlanaṃ kṣu
ttṛḍjṛmbhā hikkā ca pañcamaḥ || 8 ||
anena vidhinā yo vai brahmāṇḍaṃ vetti
vigraham ||
sarvapāpavinirmuktaḥ sa vai yāti
paramāṃ gatim || 9 ||
adhunā kathayiṣyāmi kṣipraṃ yogasya
siddhaye ||
yaj jñātvā nāvāsīdanti yogi
no yogasādhane || 10 ||
bhaved vīryavatī vidyā guruvaktrasamudbha
vā ||
anyathā phalahīnā syān nirvīryāpy a
tiduḥkhadā || 11 ||
guruṃ santoṣya yatnena ye vai vidyām u
pāsate ||
avalambena vidyāyās tasyāḥ
phalam avāpnuyuḥ || 12 ||
guruḥ pitā gurur mātā gurur devo na saṃśa
yaḥ ||
karmaṇā manasā vācā tasmāt sarvaiḥ
prasevyate || 13 ||
guruprasādataḥ sarvaṃ labhya
te śubham ātmanaḥ ||
tasmāt sevyo gurur ni
tyam anyathā na śubhaṃ bhavet || 14 ||
pradakṣi
ṇatrayaṃ kṛtvā spṛṣṭvā savyena pāṇinā ||
aṣṭāṃgena namaskuryād gurupādasaroruham || 15 ||
śraddhayātmavatāṃ puṃsāṃ siddhir bhavati
nānyathā ||
anyaṣāñ ca na siddhiḥ syāt ta
smād yatnana sādhayet || 16 ||
na bhavet saṅgayuktānāṃ tathāviśvāsi
nām api ||
gurupūjāvihīnānāṃ tathā ca bahu
saṃginām || 17 ||
mithyāvādaratānāṃ ca
tathā niṣṭhurabhāṣiṇām ||
gurusantoṣahīnā
nāṃ na siddhiḥ syāt kadācana || 18 ||
phaliṣyatīti viśvāsaḥ siddheḥ prathama
lakṣaṇam ||
dvitīyaṃ śraddhayā yuktaṃ tṛtīyaṃ gu
rupūjanam || 19 ||
caturthaṃ samatābhāvaṃ pañcame
ndriyanigrahaṃ ||
ṣaṣṭhaṃ ca pramitāhāraṃ sapta
maṃ naiva vidyate || 20 ||
yogopadeśaṃ saṃprāpya labdhvā yoga
vidaṃ gurum ||
gurūpadiṣṭavidhinā dhiyā
niścitya sādhayet || 21 ||
suśobhane maṭhe yogī padmāsanasama
nvitaḥ ||
āsanopari saṃviśya pavanābhyā
sam ācaret || 22 ||
samakāyaḥ prāñjaliś ca praṇamya ca
gurūn sudhīḥ ||
dakṣe vāme ca vighneśaṃ kṣetrapā
lāmbikāṃ punaḥ || 23 ||
tataś ca dakṣāṅguṣṭhena nirudhya piṃgalāṃ
sudhīḥ ||
iḍayā pūrayed vāyuṃ yathāśaktyā tu
kumbhayet || 24 ||
tatas tyaktvā piṃgalayā
śanair eva na vegataḥ ||
punaḥ piṃgalayā ''pūrya
yathāśaktyā tu kumbhayet || 25 ||
iḍayā re
cayed vāyum na vegena śanaiḥ śanaiḥ ||
idaṃ yogavi
dhānena kuryād viṃśati kumbhakān ||
sarvadvan
dvavinirmuktaḥ pratyahaṃ vigatālasaḥ || 26 ||
prātaḥkāle ca madhyāhne sūryāste
cārdharātrake ||
kuryād evaṃ caturvāraṃ kāleṣv e
teṣu kumbhakān || 27 ||
itthaṃ māsatrayaṃ kuryād anālasyo dine
dine ||
tato nāḍīviśuddhiḥ syād avila
mbena niścitam || 28 ||
yadā tu nāḍīśuddhiḥ syād yogina
s tattvadarśinaḥ ||
tadā vidhvastadoṣaś ca
bhaved āraṃbhasaṃbhavaḥ || 29 ||
cihnāni yogino dehe dṛśyante nā
ḍiśuddhitaḥ ||
kathyante tu samastāny aṅgā
ni saṃkṣepato mayā || 30 ||
samakāyaḥ sugandhiś ca sukāntiḥ svara
sādhakaḥ || 31 ||
ārambhaghaṭakaś caiva yathā
paricayas tadā ||
niṣpattiḥ sarvayogeṣu
yogāvasthā bhavanti tāḥ || 32 ||
ārambhaḥ kathito 'smābhir adhunā vā
yusiddhaye ||
aparaḥ kathyate paścāt sarvaduḥ
khaughanāśanaḥ || 33 ||
prauḍhavahniḥ subhogīṃ ca sukhī sarvāṅgasundaraḥ ||
saṃpūrṇahṛdayo yogī sarvotsāhaba
lānvitaḥ ||
jāyante yogino 'vaśyam eta
t sarvaṃ kalevare || 34 ||
atha varjyaṃ pravakṣyāmi yogavighnakaraṃ
param ||
yena saṃsāraduḥkhābdhiṃ tīrtvā yā
syanti yoginaḥ || 35 ||
āmlaṃ rūkṣaṃ tathā tīkṣṇaṃ lavaṇaṃ sārṣa
paṃ kaṭum ||
bahulaṃ ca bhramaṇaṃ prātaḥsnānaṃ taila
vidāhakam || 36 ||